Sigurnost vožnje motociklom, za početnike (osobna iskustva nakon 100.000 km)

Sigurnost vožnje motociklom, za početnike (osobna iskustva nakon 100.000 km)

Moto-nezgoda (ilustracija)

Internet je prepun članaka o sigurnosti vožnje motociklom. Nekad ih napišu stručnjaci, nekad auto-moto novinari. U nedavnom razgovoru s vozačem početnikom shvatio sam da bih na tu temu imao što napisati i sam.
Od godine 2011. do sad, motociklom sam prešao više od 100.000 kilometara, uglavnom na gradskim i međugradskim prometnicama u Slavoniji i Baranji, s povremenim odlascima na ljetovanje na Jadran, nekad preko BiH, malo do Zagreba… Kroz druženja uz motocikle upoznao sam i ljude koji su prešli bar pola milijuna ili više od milijun kilometara motociklom. Oni bi vjerojatno bili mjerodavniji pisci ovakvog teksta i ja bih takve tekstove volio pročitati i preporučiti ih drugima, ali uglavnom ih ne pišu. A i kad bi ih napisali, kad su stalno na motoru?
Padao sam s motora i priznajem to. Prvih godina padao sam valjda jednom godišnje, u bezazlenim situacijama u kakvima se najviše pada – uglavnom pri minimalnim brzinama – zbog nepažnje na šljunku, mokroj travi, jednom na lokvi motornog ulja (slomio nogu, jer je ostala zaglavljena ispod motora)… Sve to najčešće pri brzini do 10 km/h – zaokretanju, parkiranju i slično. To se i ne smatra nekim padovima, više sitnim nezgodicama.

Većih, grubih grešaka s težim posljedicama  u odnosu na prijeđenu kilometražu imao sam minimalno. Jednom sam napravio glupost na mokroj cesti (s ćelavim gumama) u preticanju automobila, pa se zbog pogrešne procjene bacio skupa s motorom lijevo na livadu, da se ne sudarim frontalno s automobilom koji je dolazio iz suprotnog smjera. To je i jedina situacija u prometu u kojoj sam mogao teže stradati svojom greškom, a smatram ju najbitnijom lekcijom za svoje iskustvo, jer sam tada napravio više opasnih grešaka odjednom (vozio s lošim gumama po kiši, poveo se za drugim vozačem, pogrešno procijenio situaciju i ignorirao punu liniju). Posljednjih nekoliko godina takve greške nisam ponavljao. Ukupno, kroz svu tu vožnju, opasnih situacija koje su uzrokovali ostali sudionici u prometu bilo je bezbroj, a ono što smatram vrlinom jest- razmišljao sam analitički o svakoj od njih, izvlačio zaključke i pamtio lekcije.

Krenimo redom, od osnova…

– Ako ne želite “glavu u torbi”, radije vozite auto
Zvuči vam komično i nismo zbog toga ovdje? No istina je. Motor je glava u torbi. Na motoru si ranjiv, nezaštićen, moć i zvuk te zovu da dodaš gas, gore te drže samo dva kotača. Ako pretjeraš i ne paziš, lako završiš dolje.

Ali ako baš volite te motore- idemo dalje.

– Napredujte postupno
Kada kupujete prvi motocikl, najbolje je da on bude neki manji i lakši. Kupujte veće i jače motore kad već nakupite nekog iskustva. Trenutno vozim motor od 120+ KS i tvrdim da me vjerojatno više ne bi bilo da sam njega nabavio prvoga.
Vozite u skladu sa svojim mogućnostima. Granice će se same od sebe pomicati vremenom, ne pomičite ih silom. Npr. ne vozite kroz zavoje brže no što se osjećate sigurnim. Ne povodite se za drugima, ne dozvolite da vas drugi vozači povuku u bezrazložna i opasna dokazivanja. Vozite svoju vožnju, nikako tuđu.

– Uvijek nastojte da vas ostali sudionici u prometu vide i uoče… I budite spremni na to da vas možda neće vidjeti
Zbog uske siluete motocikla, mnogi vas neće uočiti na vrijeme, a oni manje pažljivi možda i nikako. Ukoliko sumnjate na takvu situaciju, smanjite brzinu.
Nikad ne vozite bez upaljenih svjetala. I sami prometni propisi vas na to obvezuju, a novijim motociklima svjetla se pale sama pri paljenju motocikla. Problem su motocikli starijeg datuma proizvodnje, na njima o tome treba posebno voditi računa.

– Koristite zaštitnu opremu
Moto odjeća, obuća i kacige su osmišljeni da vam umanje povrede pri nezgodi i padu. Nezgode i padove nitko od nas ne želi, ali oni se događaju. Krećite na svaku vožnju kao da ćete sigurno pasti. Zvuči malo morbidno, ali tako je – ipak vozite vozilo na dva kotača. Ljeti je to tlaka, grozno, ali postoje i prozračnije varijante namijenjene vrućim danima. Oprema nije jeftina, ali je nužna. Ako ju ne želite nabavljati, ne vozite motor.

– Neka vam motocikl uvijek bude ispravan
Ne vozite motor s “ćelavim” ili prastarim gumama. Guma je ono najvažnije što vas drži na kotačima. Kočnice vam uvijek moraju biti ispravne. Primjer: jednom sam pao zbog neispravne stražnje kočnice, jer sam malo pretjerao s brzinom i morao sam dokočiti stražnjom kočnicom koju nisam imao, jer “sutra ću to srediti” (vozio sam “cruisera”, teškog i dugačkog, s nepovoljnim omjerom težine i samo jednim diskom sprijeda, na kakvima gotovo uvijek treba koristiti i stražnju kočnicu). Umjesto toga, dodao sam još malo prednje kočnice, više od onog što mi je osjećaj govorio da smijem. Prednji kotač je blokirao i završilo je neslavno.
Neka vam signalizacija bude ispravna, ne vozite s lošim pogonskim lancem i slično. Uglavnom – eliminirajte neispravnost motocikla kao mogući uzrok nezgode, jer vozite motor i mogućnosti nezgode su svuda oko vas. Ne morate ih dodatno uvećavati.

– Ne sjedajte na motocikl ako se ne možete koncentrirati na vožnju
Ako vam je glava u oblacima, motocikl je sredstvo prijevoza koje ne biste smjeli koristiti. Na motoru mislite o brzini, zavoju, kočenju, kvaliteti ceste, ostalim sudionicima u prometu. Neka vam motor bude terapija kojom ćete na sat, dva ili tri očistiti glavu od bilo kakvih problema.

– Budite spremni učiti i vježbati.
Razgovarajte s prijateljima motociklistima o vožnji, tehnikama vožnje i situacijama u prometu, jer ne morate baš uvijek naučiti iz vlastitih grešaka. Svoje greške priznajte, možda netko drugi nešto iz njih nauči. Čitajte i gledajte tutorijale o sigurnosti u prometu. Proguglajte pojmove poput “kontraupravljanje” (“countersteering”- to koristite i nesvjesno prilikom naginjanja u zavojima, ali tek kad počnete koristiti svjesno može vam pomoći u brzini reakcije), “tank slapper” i slično.

Situacije u prometu

Postoje razni stilovi vožnje. Konstantno agresivna vožnja često zna imati tragičan ishod. Znam se pomalo crno našaliti da motor želim voziti do kraja života, a on na motoru može biti već sutra. U cilju mi je ipak da ne bude, već da na motociklima uživam još dugi niz godina.

Mnogi spominju “defanzivnu vožnju” kao ono pravo. Ne bih se s tim složio, jer motor sam po sebi nije vozilo koje se vozi defanzivno. Zbog omjera snage i težine, motociklom se efikasno, a samim time i češće pretiče ostala vozila u prometu. Već to nije “defanzivno”.
Izraz kojem pridajem veću vrijednost jest “prediktivna vožnja”. A to bi, otprilike značilo da pokušate predvidjeti opasnosti koje mogu vrebati u određenim situacijama. Opisati ću ovdje sve takve situacije kojih se sjetim.

– Ne pretjerujte s brzinom u naseljima
Ovo je naj-najosnovnije. Brzine su za otvorenu cestu. Ako vam se juri, izađite iz grada, mogućnost da ubijete sebe i druge tamo je znatno manja. Osim toga, pretjerivanje s brzinom vas stavlja s druge strane zakona, među prekršitelje (da ne zaboravim i taj “sitni” detalj).

– Dodatno smanjite brzinu i vozite bliže sredini ceste kad prolazite pokraj reda parkiranih automobila
U naselju uvijek jednim okom pazite na parkirane aute, ponajprije ako su parkirani odmah uz rub ceste, tako da s parkinga izlaze vožnjom unatrag. Jer silueta motocikla je uska i manje vidljiva, a tom vozaču u takvoj situaciji pogled ometaju susjedna parkirana vozila, te dijelovi kabine vlastitog auta. Moguće je da vas ne vidi i da cestu smatra slobodnom da lagodno izađe s parkinga na pol voznoga traka. U tom ćete se slučaju lako naći u opasnosti. Dakle, vozite bliže sredini, pazeći ima li vozača u autu i pale li mu se upravo svjetla za vožnju unatrag, ili žmigavac, ako je bočno parkiran.

– Kad se iz sporedne ulice na vaš pravac uključuje drugo vozilo, promatrajte vozača
Naravno, ovo važi samo za dan. Danju ga vidite. Ako on gleda prema vama, vjerojatno vas je vidio, no ne mora značiti, možda se baš nešto zamislio, pa gleda kroz vas. U svakom slučaju, osjećam se sigurnije kad vidim da gleda u mom pravcu. Smanjim malo gas, ipak, za svaki slučaj.
Dok gledate tog vozača, gledajte i pred sebe, naravno, jer vozite motor i stoga morate imati puno očiju. 😀
Jednom mi se dogodilo da je takav vozač stao tek na pol ceste, iako je bio dan, križanje prazno i dobro vidljivo. Vidio sam ga kako s lijeva prilazi glavnoj cesti dugo, gotovo zadnjih dvadeset metara njegovog kretanja, mislio sam da i on mene vidi. Sve se ipak dobro završilo. Kasnije sam zaključio kako se između njegovog pogleda i mene najvjerojatnije ispriječio desni stup njegovog vjetrobrana i krova, a budući da smo se obojica kretali sličnom  brzinom, taj nepovoljan kut je potrajao dvije-tri sekunde.

– Ako vozite sami (ako ne vozite u grupi motora), vozite bliže sredini ceste
Ovo je teorija oko koje se dosta lome koplja i nemojte ju uzeti za 100% sigurnu, već razmislite o tome i zauzmite svoj stav, jer osim prednosti ima i bitan nedostatak. Ovo je isključivo dojam kojeg sam stekao iz vlastitog iskustva i pravilo kojeg osobno uvažavam.
Ako vozite dijelom ceste od sredine svog voznog traka prema sredini ceste, tj. crti, dakle, u lijevoj strani svog voznog traka, bit ćete uočljiviji ostalim sudionicima u prometu, oni će više razmišljati o vama. Ako vozite bliže rubu ceste, oni manje razmišljaju o vama, što se njih tiče možda ste sporiji skuter, bicikl s pomoćnim motorom, bicikl, ili vas uopće ne primjete. Jer – ljudi često ne paze, ne gledaju i ne razmišljaju.
Ako vozite bliže liniji, bliže vozaču iz suprotnog smjera, “napadate ga” i on razmišlja o vama, što je osobito bitno ako je vozač drugog vozila u suprotnoj traci i čeka da prođete, da bi skrenuo preko vaše trake u ulicu vama s desna. Nedostatak ove teorije jest: ako on ipak krene skretati (jer se, eto, zamislio ili slično), imati ćete manje mjesta za pokušaj izbjegavanja. Možda je najbolje da vozite bliže liniji, a kad dođete blizu križanja, da se počnete pomicati prema sredini, da biste u slučaju najgoreg imali što više manevarskog prostora. I obavezno – smanjite brzinu i pratite reakcije tog vozača. Jer to je najopasnija situacija za motociklista i većina nezgoda u koje su uključeni motocikli dogodi se upravo u takvim situacijama. Svojim načinom vožnje imao sam minimum takvih situacija. Jednom je vozač automobila u takvoj situaciji krenuo skretati, ali i zakočio na pol moje trake, što pripisujem upravo tome što sam bio bliže sredini i što me je ipak, takav zamišljen i nepažljiv – vidio. Uspio sam ga zaobići manevrom prema desnom rubu ceste i sve se dobro završilo.
Ako u takvoj situaciji vozite iza automobila, tu osobito imajte u vidu da vas vozač koji čeka da bi skrenuo preko vašeg kolničkog traka možda neće vidjeti. U toj situaciji je vaše približavanje liniji neophodno, jer, kako već rekosmo – potrebno je učiniti sve moguće da vas ostali sudionici u prometu vide.
Inače, “oduzimanje prednosti” je ono čega se najviše bojim i situacija kojoj uvijek pridajem najviše pažnje, upravo zbog spomenutih statistika i vlastite nemoći ako taj vozač ipak skrene. Na jednom od tih prednjih branika vjerojatno piše i moje ime. No, to je rizik koji preuzimam svaki put kad sjedam na motor.
Postoji još jedna situacija kad nije dobro biti blizu crte, pročitat ćete o njoj u jednom od donjih primjera. 

– Preticanja izvedite koncentrirano i što efikasnije
Često nas moć motora pod nama motivira da preteknemo više vozila odjednom, ako nam to promet iz suprotnog smjera dozvoljava. U tom slučaju pazite da niste u previsokom stupnju prijenosa, jer morate imati dovoljno snage u rezervi, tj. dovoljno moćan odziv na gas da preticanje obavite što efikasnije. Postupak uglavnom treba ići ovako: spustiš u nižu brzinu, izbaciš se u lijevu traku i gas zavrneš tek kad si procijenio da zadnji automobil neće početi preticati onog ispred sebe. Ne uzdajte se puno u njihove pokazivače smjera, ne zaboravite da ste na motoru i da vas taj vozač možda nije uočio, on možda ne zna da ste tu, pa zašto bi uključivao žmigavac, to mu je tlaka. Ako obilazite više od dva vozila, i kod sljedećeg primjenite isto pravilo: malo usporite i “onjušite ga”, ako on ne kreće u preticanje, vi svoje završite što efikasnije.
Ako pak pretičete neki traktor ili slično vozilo, uvjerite se da vama s lijeva nema nekog ulaska na poljski put, njivu ili slično. Iz istih razloga – možda vas vozač nije vidio i krene skretati, bez žmigavca, jer im često i nisu ispravni. A osobito budite oprezni ako je baš jako spor, onda će vjerojatno nekamo skrenuti.
Isti princip zapravo vrijedi pri svakom preticanju, jer ne mora uvijek biti situacija poput prethodno opisanih. Može se dogoditi da u potpuno praznoj ulici automobil kojeg krenete preticati počne skretati lijevo, na kolni ulaz pred svoju kuću, bez uključenog pokazivača smjera. Jer ste na motoru, jer vas nije vidio iza sebe, jer mu se stoga ni ne da uključivati žmigavac.
Dakle, uvijek isto: ubaci u nižu, izbaci se lijevo, procijeni kretanje vozila koje pretičeš i ako je sve OK – gas!

Ovo su bili osnovni primjeri, ali ima ih još. Većina bi trebala biti dio logičnog razmišljanja sudionika u prometu, no nije zgorega podsjetiti na njih, zbog specifičnosti vožnje motocikala.

– Ne ignorirajte punu liniju
… osobito na nepoznatim cestama. Zbog već spomenute snage motora, mnogi se odvaže preticati i kad na cesti imaju punu liniju, bez obzira što time krše propise. Ako ste zbog nedovoljne pozornosti i previdjeli neki prometni znak poput onog koji vas upozorava na križanje sa sporednom cestom ili slično, tu je linija da vas podsjeti na oprez. Pune linije uglavnom nisu nacrtane bez dobrog razloga.

– Pomaknite se udesno ako vam u susret dolazi vozilo koje pretiče
Ne znate da li će uspjeti, da li je taj vozač dobro procijenio sve tri brzine – svoju, vozila koje pretiče i vašu. Ako nije, dajte mu mjesta. Vi ga imate, vozite usko vozilo. Iako pogrešna procjena tog vozača nije vaša greška, može lako postati vaš problem. Ne pretjerujte s tim manevrom, morate ostati na asfaltu. Smanjite i brzinu.

– U nepreglednom lijevom zavoju, odmaknite se također od crte na sredinu svoje trake
Ako u lijevom zavoju vozite blizu linije, zbog nagnuća vaše tijelo nalazi se iznad crte. Ako iza nepreglednog zavoja nailazi vozilo kakva zbog širine često zauzmu prostor bliže crti (autobus, kamion), sutra bi o vama mogli čitati u “Crnoj kronici”. Primjer na donjoj slici to najbolje opisuje.

 

Opasnost - autobus i motocikl u zavoju

– Smanjite brzinu u zavojima na neravnoj cesti
Brzinu, osim zakrivljenosti zavoja prilagodite i kvaliteti asfalta, jer ono što je sporo u zavoju s odličnim asfaltom zna biti prebrzo u zavoju s rupama i zakrpama koje strše, ili u onima gdje su cestari ogulili sloj asfalta. Brzina koja nije prilagođena “grbavom” zavoju može vas baciti s putanje. Ako je u pitanju desni zavoj, može vas lako baciti na lijevu traku. U tom trenutku, na njoj se može zateći drugo vozilo. Možda i kamion (neka vam se ta slika usječe u memoriju, korisna je 😀 ). Ako je u pitanju lijevi zavoj, možete sletjeti s ceste.

– Izbjegavajte noć, a ako već morate voziti noću, smanjite brzinu
Motor voli dan i treba ga nastojati voziti danju. Danju bolje procjenjujete zavoje i udaljenosti. Naravno, nekad ćete voziti i noću. Noću ne jurite. Noću ćešće na cestu istrčavaju divlje životinje, ako vozite cestom kraj šuma ili polja, zato – lakše s gasom. Ako srnu ili lisicu udarite autom, oštetiti ćete auto, a vi možda nećete imati nikakvu povredu. Ali ako ju udarite motorom, vjerojatno ćete pasti.

– Izbjegavajte alkohol
Cuga i motor ne idu skupa. Mnogi moji poznanici nezgode su doživjeli upravo u alkoholiziranom stanju.

Za kraj, još jedna sitnica koja život znači – ako se volite voziti sami, neka vam mobitel bude u džepu, i to onom u kojem će se najteže oštetiti (i s dovoljno struje u bateriji). Jer, ako se dogodi da izletite s ceste u neki jarak, provaliju ili slično i polomite se, postoji mogućnost da vas nitko ne pronađe danima.

Ako vam neki dijelovi ovog teksta djeluju zastrašujuće, to je sasvim OK. Cilj toga je da vam se u glavu urežu slike kojih ćete se sjetiti kada to bude potrebno, jer svima od nas je u interesu da nam strast prema motorima prođe bez posljedica i da se na tim motorima vozimo dugi niz godina, sve dok nam to ne dosadi.

Sretnu vožnju vam želim.

Designed by T-mark Vinkovci